Optužnicom se prvu osmoricu okrivljenika tereti da nisu, obnašajući svoje naprijed navedene dužnosti; premda su morali i bili dužni; ništa poduzeli da spriječe nedopušteno ponašanje podređenih jedinica koje su protivno Ženevskim konvencijama bez izbora cilja artiljerijskim oružjem granatirale naseljena mjesta, ubijale civilno stanovništvo koje mora biti zaštićeno od svakog nasilja koje proizlazi iz vojnih operacija, zatvarali ga, maltretirali i natjeravali u bijeg a po ulasku u naseljena mjesta rušili civilne, kulturne, vjerske i gospodarske objekte, pljačkali ih i palili pri čemu je u navedenom razdoblju na Dubrovačkom području ubijeno 116 civila dok je više stotina civila ranjeno a uništeni su kulturni i povijesni spomenici te nanesena šteta velikih razmjera.
Okrivljenog V. Kovačevića tereti se da je kao zapovjednik 3. bataljuna 472. motorizirane brigade 6. prosinca 1991. izdao naređenje za granatiranje Dubrovnika i povijesne jezgre Starog grada Dubrovnika; a koja je kao cjelina pod zaštitom UNESCO-a od 1979. godine i predstavlja spomenik nulte kategorije i koji je kao takav bio propisno obilježen UNESCO-vim simbolima raspoznavanja; pri čemu je ubijeno više civila i nanesena nesaglediva šteta kulturnim dobrima pod posebnom zaštitom međunarodnog prava. Okrivljenog Z. Gvozdenovića se tereti da je kao zapovjednik raketne topovnjače broj 403 tijekom 1991. godine izdavao naredbe da se iz topova s te topovnjače ispali više tisuća granata po naseljenim mjestima gađajući Cavtat, Župu Dubrovačku, Zaton, Trsteno, hotele Croatiu, Belvedere, Plakir, Tirena i Minčeta u kojima su se nalazile izbjeglice te sam Stari grad Dubrovnik, pri čemu je poginulo i ranjeno više civilnih osoba, a spomenicima kulture je nanesena šteta velikih razmjera.

Optužnica je podignuta temeljem podataka prikupljenih tijekom istrage te vojne dokumentacije bivše Jugoslavenske narodne armije koja je 2009. godine pribavljena putem časnika za vezu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske pri Uredu tužiteljstva u Međunarodnom kaznenom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Den Haag-u. Naime, iz dokumentacije bivše Jugoslavenske narodne armije pribavljene od Ureda tužiteljstva u Međunarodnom kaznenom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Den Haag-u utvrđeno je koje su jedinice sudjelovale u agresiji na Dubrovačko područje, u kojem razdoblju i koje su jedinice napadale pojedina područja. Temeljem direktiva za napad, naredbi za borbena djelovanja i izvješća o borbenim djelovanjima koje su potpisivali optuženici utvrđeno je koji je od njih i u kojem razdoblju zapovijedao pojedinim jedinicama i kakva je bila njihova zapovjedna odgovornost.

Protiv svih optuženika je predloženo određivanje pritvora i raspisivanje tjeralice.