Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku stvarno je i mjesno nadležno za područje Knina pa dakle i selo Grubori od početka siječnja 1998. godine. Čitatelje, a onda i potpisnika teksta informiramo kako je Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku 2001. godine dobilo prvotne informacije o tome da postoje osnovi sumnje da je u selu Grubori počinjeno kazneno djelo, da dakle ubijeni žitelji sela nisu stradali za vrijeme oružanog sukoba. Nakon tih saznanja o događaju u selu Grubori, Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku zatražilo je od policije provođenje izvida radi provjere ovih saznanja, utvrđenja činjeničnog stanja i utvrđivanja mogućih počinitelja. Kako se na osnovu prikupljenog i dostavljenog materijala nisu mogli identificirati počinitelji, državno odvjetništvo je kontinuirano od 2004. godine kada je formiran spis protiv nepoznatih počinitelja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. OKZ RH zahtijevalo od policije, poduzimanje svih potrebnih radnji i mjera u cilju otkrivanja počinitelja navedenog kaznenog djela i prikupljanja dokaza radi njihovog procesuiranja. Također je i od Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju traženo dostavljanje sve dokumentacije koja bi mogla biti od koristi za utvrđivanje odgovornih za ovaj zločin.
Dakle, državno odvjetništvo je znalo da je počinjen ratni zločin, postojali su osnovi sumnje da su ga počinili pripadnici specijalne policije, ali unatoč intenzivnim izvidima sve do nedavno policija nije raspolagala s činjenicama i dokazima na osnovu kojih bi mogla podnijeti kaznenu prijavu protiv mogućih naredbodavaca i počinitelja. 
Policija je podnijela prijavu 18. prosinca 2009., nakon čega je, kako na osnovu istraživanja policije, te na osnovu pribavljene dokumentacije od Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju podnesen istražni zahtjev protiv osoba koje su prijavljene, jer je ocijenjeno da iz podnesene kaznene prijave i prikupljenih i priloženih materijala, odnosno, dokaza, proizlazi osnovana sumnja da su upravo osumnjičenici odgovorni, odnosno da su počinitelji kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Slijedom navedenog u potpunosti je netočna tvrdnja da ondašnji (i današnji) državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku "nije bio kadar promptno provjeriti navode", on je tu provjeru zatražio od policije odmah po saznanju o mogućem počinjenju kaznenog djela ratnog zločina. Državni odvjetnik je, dakle po primitku podataka i dokaza podnio istražni zahtjev protiv osoba za koje nalazi da su odgovorne za ovo teško kršenje humanitarnog i ratnog prava.