Državna odvjetništva su prije donošenja Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije u odnosu na predmete pretvorbe i privatizacije postupala protiv ukupno 1048 osoba (predmeti inicirani od policije, pravnih osoba, građana i dr.). Rad na tim premetima rezultirao je s 339 optuženih osoba. Protiv 384 osobe zahtijevano je provođenje istrage. U 86 slučajeva zbog nedostatka dokaza postupak je obustavljen. Rješenje o odbačaju kaznenih prijava doneseno je u 401 slučaju. Sudovi su donijeli 141 presudu, od čega 78 osuđujućih i 57 oslobađajućih. Bezuvjetnim zatvorskim kaznama osuđeno je 9 osoba.
Nakon donošenja Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, u proces ispitivanja nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji uključen je Državni ured za reviziju. Iako to nije bila zakonska obaveza, državna odvjetništva su obradila 1556 izvješća Državnog ureda za reviziju, a nakon toga redovito proučavaju izvješća i traže od nadležnih tijela provjere radi utvrđenja osnovane sumnje o počinjenju kaznenog djela. Povodom revizije pretvorbe i privatizacije državna odvjetništva formirala su 271 kazneni predmet (na temelju 71 kaznene prijave i 107 izvješća o sumnji na postojanje kaznenih djela podnesenih od strane Državnog ureda za reviziju, te 93 na drugi način povodom pregleda izvješća). U ovim predmetima podignuta su 33 optužna akta i pokrenuta 39 istražna postupka. Uz to, u 38 predmeta provedeni su prethodni izvidi povodom kojih je doneseno 99 rješenja o odbačaju kaznenih prijava. 
Također, temeljem odredbi Zakona o ništavosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu državna odvjetništva su provela analizu dodijeljenih kredita u 643 slučaja što je rezultiralo podizanjem 243 tužbe od kojih je samo jedna bila odbijena. Povodom izvješća Državnog ureda za reviziju, u ime Republike Hrvatske su podigla 18 tužbi (vlasničke i dr.) i 5 tužbi u ime HFP-a po punomoći, od čega je sud usvojio 5 tužbi, a jednu odbio.
Kako su u nekim od tih predmeta sudovi donosili negativne odluke za koje je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ocijenilo da su suprotne zakonu, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjeve za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske protiv pravomoćnih sudskih odluka (na primjer u odnosu na načelne stavove u predmetima menadžerskih kredita i nezakonitih pretvaranja potraživanja u ulog).
Poduzimane su i druge radnje, kao prijedlog Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Hrvatskom saboru da donese autentično tumačenje propisa u odnosu na status društvene imovine kod kaznenog djela iz čl. 292. KZ-a.
Državna odvjetništva i dalje kontinuirano rade na takvim predmetima kako u kaznenom tako i građansko-upravnom segmentu.