Prvookrivljeniku se optužnicom stavlja na teret da je od 2017. do 2020. godine postupao u cilju pribavljanja imovinske koristi te je u više navrata neoriginalnim pečatima i neoriginalnim faksimilima navodnih djelatnika carinskih ureda ovjeravao  račune i zahtjeve za povrat poreza na dodanu vrijednost. Na taj je način, tereti ga se, prikazivao da je roba navedena u tim računima napustila teritorij Republike Hrvatske te je na temelju takvih zahtjeva ostvario neosnovan povrat poreza na dodanu vrijednost, a ukupna imovinska korist koju je pribavio počinjenjem kaznenih djela utaje poreza ili carine iznosi 444.097,38 kuna. 
Drugookrivljenika se tereti da je u dva navrata zajedno s prvookrivljenikom u listopadu i studenom 2020. godine u Zagrebu, pribavio neistinitu dokumentaciju koja je poslužila za neosnovani povrat poreza na dodanu vrijednost, dok se trećeokrivljenika tereti da je u jednom navratu zajedno s prvookrivljenikom i drugookrivljenikom pribavio neistinitu dokumentaciju koja je poslužila za neosnovani povrat poreza na dodanu vrijednost.
Ovo državno odvjetništvo predložilo je Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu produljenje istražnog zatvora protiv prvookrivljenika zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela (članak 123. stavak 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku) što je vijeće Općinskog kaznenog suda u Zagrebu prihvatilo i prvookrivljeniku produljilo istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.