Kada podnijeti kaznenu prijavu?
U slučaju ako smo oštećeni kaznenim djelom, odnosno ako imamo korisna saznanja o kaznenom djelu i počinitelju. Ako nismo sigurni radi li se o kaznenom djelu ili građanskopravnom odnosu, možemo se u policiji ili u državnom odvjetništvu o tome raspitati te ukoliko su naše sumnje da je počinjeno kazneno djelo osnovane, utoliko je državni odvjetnik, odnosno policijski službenik dužan uzeti prijavu na zapisnik. U slučaju da državni odvjetnik ili policijski službenik ocijeni kako se ne radi o kaznenom djelu na to je dužan podnositelja upozoriti.
Kada smo oslobođeni dužnosti podnošenja prijave?
Prijavu nije dužna podnositi osoba koja je s počiniteljem u braku ili živi u izvanbračnoj zajednici s osobom koja je počinila neprijavljeno kazneno djelo ili je toj osobi rođak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, odvjetnik, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbništva, vjerski ispovjednik ili druge osobe u obavljanju svoga zvanja.
Jesam li dužan podnijeti kaznenu prijavu?
Podnošenje kaznene prijave za teška kaznena djela za koja smo saznali na određeni je način građanska dužnost jer time doprinosimo pravnoj sigurnosti.
Međutim, ako se radi o teškom kaznenom djelu za koje je propisan dugotrajni zatvor, u članku 300. Kaznenog zakona određuje se kako je neprijavljivanje također kazneno djelo. Odgovornost službenih i odgovornih osoba je puno šira. Službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga, čini kazneno djelo iz članka 300. stavak 2. Kaznenog zakona.
Međutim, ako se radi o teškom kaznenom djelu za koje je propisan dugotrajni zatvor, u članku 300. Kaznenog zakona određuje se kako je neprijavljivanje također kazneno djelo. Odgovornost službenih i odgovornih osoba je puno šira. Službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga, čini kazneno djelo iz članka 300. stavak 2. Kaznenog zakona.
Kome se podnosi kaznena prijava?
Kaznena prijava se podnosi nadležnom državnom odvjetniku ili policijskom službeniku na području na kojem je kazneno djelo počinjeno. Ako građanin iz opravdanih razloga ne može doći, uvijek može podnijeti pisanu kaznenu prijavu, a u slučaju bolesti ili drugih opravdanih okolnosti njegovu prijavu može primiti na zapisnik i nenadležni državni odvjetnik.
Koje je državno odvjetništvo nadležno za postupanje po kaznenoj prijavi?
Stvarna nadležnost državnog odvjetništva određuje se prema nadležnosti suda pred kojim postupa. Kako su županijski sudovi u prvom stupnju nadležni suditi za kaznena djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko deset godina ili dugotrajni zatvor, te za kaznena djela iz članka 92., članka 125., članka 188. stavka 1., članka 192. stavka 1. i 3. i članka 337. stavka 4. Kaznenog zakona i za kaznena djela iz Glave XII. Kaznenog zakona i druga kaznena djela za koja je posebnim zakonom propisana nadležnost županijskog suda (Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta), to su općinski sudovi, a time su i općinska državna odvjetništva nadležna za sva druga kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina.
Kazneni zakon mjesnu nadležnost prvenstveno određuje prema mjestu počinjenja kaznenog djela bez obzira na prebivalište počinitelja ili oštećenika. Postoje izuzeci od ovog pravila. Primjerice, u postupku prema maloljetniku u pravilu je mjesno nadležan za postupak sud njegova prebivališta. Nadalje, zakon određuje koji je sud, a samim time i državno odvjetništvo nadležno, ako je mjesto počinjenja u inozemstvu, na brodu ili zrakoplovu, itd.
Kazneni zakon mjesnu nadležnost prvenstveno određuje prema mjestu počinjenja kaznenog djela bez obzira na prebivalište počinitelja ili oštećenika. Postoje izuzeci od ovog pravila. Primjerice, u postupku prema maloljetniku u pravilu je mjesno nadležan za postupak sud njegova prebivališta. Nadalje, zakon određuje koji je sud, a samim time i državno odvjetništvo nadležno, ako je mjesto počinjenja u inozemstvu, na brodu ili zrakoplovu, itd.
Kada državni odvjetnik podnosi sudu istražni zahtjev ili optužni akt?
Državni odvjetnik će pokrenuti kazneni postupak protiv određene osobe da je počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti kada iz kaznene prijave i svih njezinih priloga ili primljene obavijesti proizlazi osnovana sumnja da je upravo ta osoba počinila kazneno djelo, u protivnom će kaznenu prijavu odbaciti.
Ako je državni odvjetnik sam bez daje primio kaznenu prijavu provodio izvide ili ako je samo dobio obavijest o mogućem počinjenju kaznenog djela u tom slučaju nije dužan donositi rješenje o odbačaju već može predmet zatvoriti time da se u spisu mora nalaziti pisano obrazloženje zbog čega nalazi da nema osnova za pokretanje kaznenog postupka.
Ako je državni odvjetnik sam bez daje primio kaznenu prijavu provodio izvide ili ako je samo dobio obavijest o mogućem počinjenju kaznenog djela u tom slučaju nije dužan donositi rješenje o odbačaju već može predmet zatvoriti time da se u spisu mora nalaziti pisano obrazloženje zbog čega nalazi da nema osnova za pokretanje kaznenog postupka.
Da li je državni odvjetnik dužan riješiti kaznenu prijavu?
Državni odvjetnik je dužan postupati po kaznenoj prijavi, ali i po bilo kojem podnesku na osnovu kojeg postoje osnovi sumnje da je počinjeno kazneno djelo. U svakom slučaju kada je poznata fizička ili pravna osoba podnijela kaznenu prijavu državni odvjetnik mora riješiti tu prijavu. Ako je počinitelj nepoznat on će zatražiti od policije da otkrije počinitelja. Kad je počinitelj poznat državni odvjetnik, će odmah ili nakon provedenih izvida riješiti kaznenu prijavu bilo na način da će pokrenuti kazneni postupak ili je odbaciti. Ukoliko je odbacio kaznenu prijavu o tome će obavijestiti oštećenika, koji može preuzeti kazneni progon, odnosno u zakonu određenim slučajevima obavijestiti će podnositelja prijave. Ako je kaznena prijava odbačena oštećenik ima pravo sam poduzeti kazneni progon.
Da li državni odvjetnik mora primiti kaznenu prijavu da bi pokrenuo kazneni postupak?
U skladu s odredbama Zakon o državnom odvjetništvu i Zakonom o kaznenom postupku državni odvjetnik je dužan postupati i kada je do njega samo dopro glas da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti. Dakle, državni odvjetnik ne mora čekati formalni primitak kaznene prijave od oštećenika, policije ili drugog državnog tijela on će postupati kada je saznao da postoje osnovi sumnje da je kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti počinjeno. To je poznato pravilo u radu državnih odvjetnika.
Otkriva li državno odvjetništvo kaznena djela?
U pravilu ne. Državno odvjetništvo je tijelo kaznenog progona. Temeljno pravo i glavna dužnost državnog odvjetnika jest progon počinitelja kaznenih djela. Izuzetno državni odvjetnik radi na otkrivanju kaznenih djela ako mu se neposredno obrate građani ili pravne osobe i o tome mu daju podatke.
Zakon o kaznenom postupku u članku 177. Zakona o kaznenom postupku određuje da je policija dužna, ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti poduzeti potrebne mjere da se pronađe počinitelj ili počinitelji kaznenog djela, da se ne sakriju ili ne pobjegnu. Policija je dužna otkriti i osigurati tragove kaznenog djela i predmete koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica, kao i prikupiti sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog postupka. Policija na temelju prikupljenih obavijesti sastavlja kaznenu prijavu koju dostavlja nadležnom državnom odvjetniku.
Zakon o kaznenom postupku u članku 177. Zakona o kaznenom postupku određuje da je policija dužna, ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti poduzeti potrebne mjere da se pronađe počinitelj ili počinitelji kaznenog djela, da se ne sakriju ili ne pobjegnu. Policija je dužna otkriti i osigurati tragove kaznenog djela i predmete koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica, kao i prikupiti sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog postupka. Policija na temelju prikupljenih obavijesti sastavlja kaznenu prijavu koju dostavlja nadležnom državnom odvjetniku.
Da li državno odvjetništvo podnosi kaznene prijave?
Ne! Državnom odvjetništvu se podnose kaznene prijave, iako često čujemo i čitamo da će državni odvjetnik podnijeti kaznenu prijavu. Članak 173.Zakona o kaznenom postupku određuje da se kaznena prijava podnosi nadležnome državnom odvjetniku pisano ili usmeno, dok je u članku 171. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku određeno da su sva tijela državne vlasti i sve pravne osobe dužne su prijaviti kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, koja su im dojavljena ili za koja su sami saznali. U zakonu je određeno kada je neprijavljivanje kazneno djelo. Državnom odvjetniku za pokretanje kaznenog postupka nije potrebna kaznena prijava pa je to razlog, da je on sam sebi ne podnosi. Naime, ako ocijeni da postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti državni odvjetnik može sam na osnovu pismena, obavijesti, činjenica s kojima raspolaže pokrenuti kazneni postupak.
Je li državno odvjetništvo dužno primiti kaznenu prijavu na zapisnik?
Državno odvjetništvo dužno je od građana primati na zapisnik prijavu i drugu izjavu radi poduzimanja radnji za koje je ovlašteno. Ako osoba koja prima izjavu ocijeni da ona nije utemeljena, poučit će o tome stranku koja daje izjavu. Ako i nakon ove pouke stranka traži da se izjava primi, ona će je uzeti na zapisnik, a dana pouka stranci se bilježi u spisu.