Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zaprimilo je "anonimnu pritužbu" koja se spominje i priložena je objavi pučke pravobraniteljice na njenoj mrežnoj stranici, te ju je, po razmatranju, proslijedilo nadležnom državnom odvjetništvu na nadležno postupanje, odnosno radi provođenja izvida i zakonom propisanih radnji sa svrhom provjere navoda iz anonimne pritužbe, a ti su izvidi u tijeku.

Slijedom toga, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ni u kojem slučaju nije institucija iz naslova predmetne objave pučke pravobraniteljice, a koja nije reagirala na "anonimnu pritužbu policijskog službenika o nezakonitim postupanjima". Štoviše, proizlazi da se zaključak pučke pravobraniteljice o izostanku reakcije temelji isključivo na činjenici da nije obaviještena o poduzetim radnjama po dostavljenoj anonimnoj pritužbi.

Napominjemo kako Zakon o kaznenom postupku sadrži relevantne odredbe o tome tko i kada ima pravo na informacije o poduzetom po prijavi podnesenoj državnom odvjetništvu. Tako je propisano samo i isključivo pravo žrtve odnosno oštećenika da, sukladno čl. 206.a Zakona o kaznenom postupku, po isteku dva mjeseca od upisa prijave u upisnik kaznenih prijava zatraže od nadležnog državnog odvjetnika obavijest o poduzetim radnjama. Kako proizlazi iz "anonimne pritužbe", pučka pravobraniteljica nema niti jedno od naprijed navedenih svojstava.

No, neovisno o tome, državno odvjetništvo, na upite pučke pravobraniteljice u izvršavanju njezinih ovlasti (što je u konkretnom slučaju na koji se odnosi njezina objava izostalo), obavještava ju o vrsti donesene državnoodvjetničke odluke. Tako će biti i u ovom slučaju, kada takva odluka bude donesena.

Treba istaknuti, međutim, da je sukladno članku 206.f stavku 1. Zakona o kaznenom postupku postupanje tijekom izvida kaznenih djela tajno, jednako kao što su podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe službena tajna (članak 204. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku). Istovremeno, tajnost izvida osigurava i zaštitu prijavitelja, posebice u situaciji kada prijavitelj izražava bojazan za svoju osobnu sigurnost, sigurnost radnog mjesta, sigurnost svoje obitelj, kao što je to slučaj s konkretnim prijaviteljem.

S obzirom da je podnesena prijava, odnosno njen sadržaj temelj za izvide koji se provode, razumljivo je kako se tajnost izvida odnosi i na navode prijave. Stoga je, a bez prethodne provjere, javnom objavom "anonimne pritužbe", pučka pravobraniteljica objektivno ugrozila tajnost, a s time i učinkovitost izvida, budući da iz sadržaja prijave jasno proizlazi na što se i na kakvo postupanje pritužuje podnositelj, kao što se iz nje može i zaključivati o osobama koje se prijavljuju, o potencijalnim svjedocima, ali i o identitetu podnositelja pritužbe. Time se dovodi u pitanje, između ostalog, i povjerenje podnositelja pritužbe u nadležne institucije, a moguće i kasnija vjerodostojnost iskaza i prijavitelja i drugih potencijalnih svjedoka.

Slijedom navedenog, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske smatra kako je javna objava "anonimne pritužbe" koju je pučka pravobraniteljica zaprimila te dostavila nadležnim tijelima u suprotnosti s onim što u svojoj objavi navodi da treba posebno zaštititi, a to je "posebno osjetljiv položaj pritužitelja, kao i svih drugih mogućih (budućih) pružatelja podataka o ovakvim nepravilnostima, posebice u kontekstu adekvatne zaštite prijavitelja, zajamčene Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti" budući da je upravo objavom sadržaja "anonimne pritužbe" ta adekvatna zaštita prijavitelja, koju pučka pravobraniteljica spominje, ugrožena.

Posebno je zabrinjavajuće što je do ugrožavanja tajnosti izvida i učinkovitosti postupanja tijela kaznenog progona, kao i ugrožavanja potrebne razine zaštite podnositelja prijave, došlo ignoriranjem relevantnih zakonskih odredbi upravo od strane pučke pravobraniteljice.