U svakom demokratskom društvu postoji i mora postojati pravo na kritiku pa tako i na kritiku rada pravosudnih tijela. Međutim, neke kritike pa čak i omalovažavanje i optužbe na račun DORH-a i USKOK-a kojima svjedočimo zadnjih dana prelaze razinu prihvatljivu za jedno demokratsko društvo koje poštuje vladavinu prava i trodiobu vlasti kao najviše vrednote, koje jamči i Ustav Republike Hrvatske.

Položaj, dužnosti i ovlasti Državnog odvjetništva propisani su Ustavom Republike Hrvatske i drugim pozitivnim propisima koji se odnose na njega kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela, propisuju njegove ovlasti i način postupanja, a u granicama tih pravnih okvira Državno odvjetništvo isključivo i uvijek postupa.

Cilj je i dužnost Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u suradnji s policijom provesti izvide, otkriti kazneno djelo i počinitelja te ga procesuirati i ishoditi pravomoćnu osuđujuću presudu u postupku koji se vodi prema postupovnim odredbama Zakona o kaznenom postupku, Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o USKOK-u. Pri tome se uvijek rukovodimo zaštitom probitaka kaznenog postupka i prikupljanjem dokaza o počinjenju kaznenih djela na temelju relevantnih zakonskih odredbi vodeći računa o pravima obrane. Do pravomoćne osuđujuće presude kojom se nikome ne povrjeđuje ni jedno pravo ne dolazi se spekulacijama i kalkulacijama kakvima svjedočimo u posljednjih par dana.

Dinamika i način postupanja u provođenju izvida u svakom konkretnom slučaju ovisi o do tada prikupljenim dokazima, postupovnim odredbama zakona, o postojanju svih obilježja pojedinih kaznenih djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret, a koja su propisana Kaznenim zakonom. Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage u kojem se, u skladu sa zakonskim odredbama, obrazlaže osnovana sumnja da su okrivljenici počinili određena kaznena djela, sadržaj tog rješenja postaje dostupan svim sudionicima kaznenog postupka. Zakon o kaznenom postupku daje pravo svakom okrivljeniku da se brani na način koji smatra za sebe najpovoljnijim zbog čega se u javnost često plasiraju neprovjerene i nepotpune informacije s ciljem opstruiranja kaznenog postupka, a čemu i sada svjedočimo.

Državno odvjetništvo kao tijelo kaznenog progona ne može bitno utjecati na uzroke kriminalnog ponašanja pa tako i korupcije jer se po logici stvari bavi posljedicama ali da bi u tome mogli biti uspješni potrebna nam je potpora zakonodavne i izvršne vlasti i povjerenje građana. Diskreditiranje državnog odvjetništva tome sigurno ne doprinosi.