Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
Stručni skup Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Kaznenog odjela
Na početku ovogodišnjeg Stručnog skupa pozdravnom rječju okupljenima su se obratili Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Ivan Turudić, univ.spec.crim. i zamjenica Glavnog državnog odvjetnika i ujedno voditeljica Kaznenog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Andrea Šurina Marton, naglasivši kako će tijekom Stručnog skupa biti prezentirana izlaganja koja su od važnosti za cjelokupnu državnoodvjetničku organizaciju i mogu biti od koristi u radu na predmetima kod kojih se pojavljuju određene dvojbe u primjeni materijalnih i procesnih kaznenopravnih odredbi.
Ujedno su pozdravili i zahvalili se prof.dr.sc. Maji Munivrana s Pravnog fakulteta u Zagrebu za sudjelovanje na Stručnom skupu i izlaganju problematike u vezi rodnih obilježja koja su uvedena u Kazneni zakon s fokusom na femicid, a u odnosu na koju postoje izazovi kod konkretne primjene u praksi. Također su se zahvalili izv.prof.dr.sc. Mihaelu Miši Mudriću s Pravnog fakulteta u Zagrebu na sudjelovanju s prezentacijom na temu umjetne inteligencije u kaznenom zakonodavstvu.
Tijekom prvog i drugog dana Stručnog skupa izlažu se i raspravljaju teme koje su bitne za rad u predmetima iz nadležnosti kaznenih odjela državnog odvjetništva, a kako bi se prisutni državnoodvjetnički dužnosnici upoznali s novitetima i izazovima u praksi u odnosu na aktualna pravna pitanja, poput zaštite prava žrtava u kaznenim postupcima, pitanja u vezi određivanja istražnog zatvora u domu, provođenja očevida kao hitne dokazne radnje, pregleda recentne prakse Europskog suda za ljudska prava po pitanju provođenja učinkovite istrage te brojnih izazova u odnosu na zaštitu osobnih podataka u kaznenom postupku.
Osim toga, u nastavku Stručnog skupa su kroz tri panel diskusije razmijenjena znanja i dosadašnja iskustva županijskih i općinskih državnih odvjetništava u pogledu oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom, sudjelovanja državnih odvjetništava u prekršajnim postupcima kao i primjeni europskog uhidbenog naloga i moguće alternative u okviru pravosudne suradnje između država članica Europske unije.