Tekst objavljen u Jutarnjem listu odnosi se na informacije o nepravomoćno okončanim postupcima za naknadu štete slijedom čega su zaključci objavljeni u tekstu "Spašavanje vojnika Hrastova" preuranjeni i nisu utemeljeni na točnim informacijama koje proizlaze iz stanja postupaka.

Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu ima u radu ukupno 13 parničnih predmeta u kojima je Republika Hrvatska po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu podnijela tužbe protiv M. H. radi isplate iznosa koji je Republika Hrvatska isplatila oštećenicima na ime naknade štete.
Od navedenog broja predmeta, u tri je presuđeno u korist Republike Hrvatske, u četiri predmeta su tužbe odbijene, dok su u preostalih šest predmeta postupci i nadalje u tijeku.

Budući da je autor citiranog teksta dnevnih novina izdvojio tri predmeta u kojima su tužbeni zahtjevi Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu odbijeni, odgovaramo kako je Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu u sva tri predmeta izjavilo žalbe.
Naime, Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu uložilo je žalbe jer smatra da su razlozi odbijajućih presuda u suprotnosti s postojećom sudskom praksom odnosno sud je u tim predmetima različito tumačio članak 1061. Zakona o obveznim odnosima te s tim u svezi i članak 186.a Zakona o parničnom postupku za razliku od predmeta u kojima su tužbeni zahtjevi usvojeni.
Prema navedenom članku Zakona o obveznim odnosima, pravo poslodavca koji je oštećeniku popravio štetu da od zaposlenika zahtijeva naknadu troškova popravljanja štete koju je ovaj prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana kada je šteta popravljena, a sukladno postojećoj sudskoj praksi radi se o zastarnom roku.
Nadalje, a sukladno članku 186.a Zakona o parničnom postupku, Republika Hrvatska se prije podnošenja tužbe protiv neke osobe, dužna toj osobi obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a tužbu potom može podnijeti tek po proteku tri mjeseca od njegova podnošenja ukoliko u tom roku zahtjev nije prihvaćen ili se o njemu osoba kojoj je upućen nije niti očitovala. Navedeni članak propisuje i da podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora zastarijevanje zastaje.

Stoga, Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu smatra kako u navedenim predmetima nije nastupila zastara potraživanja budući da je tužba u jednom predmetu podnesena u zakonskom roku dok je u preostala dva predmeta pravovremeno i sukladno citiranoj odredbi Zakona o parničnom postupku, prije podnošenja tužbe podnesen zahtjev za mirno rješenje spora, čijim podnošenjem je došlo do zastoja zastare.
Državno odvjetništvo smatra kako s obzirom na drugačiju praksu Općinskog suda u Karlovcu te Županijskih sudova u Šibeniku i Bjelovaru navedene presude Općinskog suda u Karlovcu predstavljaju povredu Zakona o parničnom postupku te pogrešnu primjenu Zakona o obveznim odnosima slijedom čega je državno odvjetništvo ukazalo na to kroz žalbe.