Isto rješenje se odnosi i na hrvatskog državljanina (1993.) i trgovačko društvo u kojem je on odgovorna osoba zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela utaja poreza ili carine iz čl. 256. st. 1. KZ-a, povrede vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz čl. 248. KZ-a i krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. i 2. KZ-a, te na hrvatske državljane (1963., 1991., 1983.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela pomaganja u utaji poreza ili doprinosa iz čl. 256. st. 1. u svezi s čl. 38. KZ-a i krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. i 2. KZ-a.

Postoji osnovana sumnja da su okrivljenik (1983.) i trgovačko društvo, u kojem je on bio odgovorna osoba, od 1. prosinca 2018. do 31. prosinca 2019. u Gunji, Vinkovcima i Zagrebu, te okrivljenik (1983.) kao prokurist trgovačkog društva i odgovorna osoba, postupili u nakani da uskrate sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske u znatnom iznosu, kao i plaćanje poreza. 
Znajući da se pravo na odbitak pretporeza stječe samo za stvarno primljene isporuke dobara i usluga u poduzetničke svrhe, okrivljenik je, osnovano se sumnja, svjestan kako trgovačko društvo u kojem je odgovorna osoba nije primilo robu drugih trgovačkih društava (u vrijednosti od 5.583.696,84 kuna s PDV-om), unatoč tome u poslovnim knjigama društva evidentirao račune ispostavljene od pojedinih poslovnih subjekata. 
Potom je, premda svjestan kako takvi računi ne predstavljaju vjerodostojne isprave za umanjenje porezne osnovice, u postupku obračunavanja poreza na dodanu vrijednost, postupio protivno odredbi čl. 57. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, odnosno u mjesečnoj prijavi poreza na dodanu vrijednost za obračunska razdoblja (prosinac 2018., travanj 2019., kolovoz 2019. i prosinac 2019. godine) na temelju tih računa iskazao pravo na odbitak pretporeza u ukupnom iznosu od 657.986,01 kuna. Osnovano se sumnja da je na opisani način svom trgovačkom društvu pribavio protupravnu imovinsku korist u navedenom iznosu, a za isti iznos oštetio državni proračun Republike Hrvatske.

Osnovano se sumnja da su okrivljenici (1993., 1983., 1963. i 1991.), u Vinkovcima, postupali u cilju da trgovačkom društvu, u kojem je direktor okrivljenik (1993.), neosnovanim korištenjem pretporeza pribave imovinsku korist, a uskrate sredstva koja pripadaju državnom proračunu.
Nakon što je okrivljenik (1993.) dogovorio s ostalim okrivljenicima (1983., 1963. i 1991.) izdavanje nevjerodostojne dokumentacije iz koje će proizlaziti kako je njegovo trgovačko društvo kupac poljoprivrednih kultura; iako stvarnog prometa robe neće biti; neosnovano su, osnovano se sumnja, ispred svojih društava izdali račune, ovjerili ih svojim potpisom i pečatom društva u kojima su odgovorne osobe te ih ispostavili prema društvu okrivljenika (1993.). Osnovano se sumnja da ih je okrivljenik (1993.) potom, ispred svog društva, prihvatio i knjižio kao vjerodostojne, svjestan da u stvarnosti nije došlo do nastanka poslovnog događaja i da ti računi ne sadrže istinite i točne podatke. Osnovano se sumnja da je potom, protivno čl. 57. st. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u mjesečnim prijavama poreza na dodanu vrijednost za listopad 2019. godine, studeni 2019. godine i prosinac 2019. godine, iskazao pravo na odbitak pretporeza, čime je za svoje društvo pribavio protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 127.608,10 kuna, a oštetio državni proračun Republike Hrvatske za taj iznos. 
Postoji osnovana sumnja da su navedeni okrivljenici, uz pomaganje u utaji poreza i carine, počinili i kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave, dok je trgovačko društvo okrivljenika (1993.), u kojem je on odgovorna osoba, osnovano sumnjivo za počinjenje kaznenih djela utaja poreza ili carine i kazneno djelo povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga u svezi s čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.