Podaci o pokrenutim kaznenim postupcima za ratne zločine

29.09.2007.
Na ponovljene upite o broju pokrenutih kaznenih postupaka za ratne zločine, podsjećamo i stoga ponovo na naslovnoj stranici, ističemo priopćenje kojim je javnost obaviještena o odgovoru HVIDR-i a u kojem su iznijeti traženi podaci. (29. 9. 2007.) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavilo je Zajednici Županijskih zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske, odnosno predsjedniku HVIDR-e RH Josipu Đakiću, podatke koje je u ime HVIDR-e zatražio pisanim zahtjevom, zaprimljenim 7. svibnja 2007., za dostavu izvješća o pokrenutim kaznenim postupcima za ratne zločine protiv agresora na Republiku Hrvatsku, te o postupcima pokrenutima protiv hrvatskih branitelja. U pisanom odgovoru, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, izvijestio je HVIDR-u kako je, od 1991. godine do danas, za počinjena kaznena djela ratnih zločina pokrenut postupak protiv 3666 osoba, od toga, protiv 3604 osobe (98,31%) koje su za vrijeme Domovinskog rata sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku, te protiv 62 osobe (1,69%) koje su bile pripadnici hrvatskih oružanih snaga. HVIDR-i je naglašeno kako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nema potpune podatke o nacionalnoj pripadnosti osoba procesuiranih za ratne zločine, jer taj podatak nije uvijek dostupan i, u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku, utvrđuje se tek prilikom ispitivanja okrivljenika. U odnosu na 1381 osobu obustavljena je istraga jer tijekom istražnih postupaka nisu prikupljeni podaci o tome da bi te osobe neposredno naredile ili počinile ratne zločine, stoga ističemo kako je potpuno netočan podatak iznesen u pojedinim medijima da je državno odvjetništvo aboliralo 17000 osoba zbog ratnog zločina. Naime, na osnovu Zakona o općem oprostu, u kojem su precizno i taksativno navedena kaznena djela na koja se opći oprost može primijeniti, aboliran je veliki broj osoba koje su bile optužene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske, većinom za oružanu pobunu jer su sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku. Većina tih postupaka obustavljena je još 1997. godine, odmah nakon stupanja na snagu tog Zakona. HVIDR-i i predstavnicima sredstava javnog priopćavanja napominjemo kako se Zakon o općem oprostu nije ni mogao a niti je primijenjen na osobe za koje su vođeni postupci da su počinili ratne zločine. (9. 5. 2007.)

Na ovo smo priopćenje ponukani viješću koju je Hrvatska izvještajna novinska agencija objavila u 23,26 sati u svom Servisu vijesti od subote 5. svibnja 2007. pod naslovom „HVIDR-a zatražila ostavku državnog odvjetnika Bajića i obranu Glavaša sa slobode“. U citiranoj je vijesti, a koju je prenio u nedjeljnom broju Večernji list, HINA izvijestila javnost i korisnike o izvještajnom saboru Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata održanom u Domu Hrvatske vojske u Zagrebu i to, kako se da iščitati u citiranoj vijesti i članaka objavljenih u izdanjima dnevnih novina od nedjelje, bez prisutnosti predstavnika sredstava javnog priopćavanja.
Budući da je na održanom Saboru, prema napisima u medijima, jednoglasno podržan zaključak kojim se od Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora traži smjena Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, a čemu je jedan od razloga i tvrdnja Josipa Đakića „kako je HVIDR-a od glavnoga državnog odvjetnika Bajića bila zatražila da im dostavi podatke o broju procesuiranih ratnih zločinaca, koji su sudjelovali u ratu protiv Republike Hrvatske“ i „Budući da nam državni odvjetnik Bajić nije dostavio podatke, mi ih danas na izvještajnom saboru nismo mogli pročitati, pa je - na zahtjev osječke HVIDR-e - donesen zaključak kojim se traži smjena glavnoga državnog odvjetnika".

Podsjećamo, kako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske redovito na svojoj Internet stranici objavljuje statističke podatke, pa je javnosti, tako i HVIDR-i dostupno i Godišnje izvješće Hrvatskom saboru o radu državnih odvjetništava u 2005. godini, posljednje objavljeno budući da je ono za 2006. godinu u izradi.