Navedena presuda, koja je suprotna odredbi Kaznenog zakona Republike Hrvatske koji dopušta vođenje kaznenog postupka iako je počinitelj prije suđen za prekršaj, obvezuje sudove u Republici Hrvatskoj i oni su već na osnovu nje u pojedinim slučajevima donijeli odbijajuće presude u kaznenom postupku.
Naime, u dosta slučajeva kad je kažnjivom radnjom počinjeno i kazneno djelo i prekršaj prema usvojenom načinu postupanja podnosila se kaznena prijava državnom odvjetniku i optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu. Kako je prekršajni postupak brži i presuda se donosi prije dovršetka kaznenog postupka, to se u takvim slučajevima prema citiranoj presudi Europskog suda za ljudska prava radi o presuđenoj stvari i kažnjavanjem počinitelja u kaznenom postupku dolazi do povrede načela ne bis in idem, pa je prema citiranoj odluci Europskog suda donošenjem kaznene presude povrijeđena odredba čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), te je povrijeđeno pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u istoj stvari, zajamčeno u odredbi čl. 4. Protokola 7 uz EKLJP.
Kako bi se izbjeglo da se donošenjem presude u prekršajnom postupku onemogući vođenje kaznenog postupka, a ujedno kako ne bi dolazilo do povrede citiranih odredbi Konvencije i izbjeglo postupanje suprotno praksi Europskog suda, Glavni državni odvjetnik i Glavni ravnatelj policije su zajednički dali naputak i državnim odvjetnicima i policijskim službenicima kako postupati u slučajevima kad je istovremeno počinjen i prekršaj i kazneno djelo.
Bit Naputka je sljedeći: u slučaju kad je jednom radnjom počinjeno i kazneno djelo i prekršaj policija podnosi kaznenu prijavu i više u takvim slučajevima ne podnosi optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu. Ukoliko državni odvjetnik zbog beznačajnosti djela ili drugih razloga odbaci kaznenu prijavu dužan je podnijeti optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu.
Dakle, navedenom Privremenom uputom se ne dekriminaliziraju pojedina kaznena djela, već upravo suprotno tome, izbjegavaju se slučajevi koji su gore opisani tj. da se izricanjem kazne u prekršajnom postupku onemogućava vođenje i izricanje kazne u kaznenom postupku. 
Privremenim naputkom se posebno daju upute za postupanje kod počinjenja pojedinih kažnjivih djela koja se najčešće pojavljuju u praksi a kod kojih se najčešće vode istovremeno i prekršajni i kazneni postupci.
U svim tim slučajevima osnovno načelo je da policija podnosi kaznenu prijavu, a zavisno od pojedinog kaznenog djela Privremenim naputkom se uređuje način međusobnog izvješćivanja policije i državnog odvjetnika u slučaju odbačaja kaznene prijave i dr.

Dakle, davanjem Privremene upute niti jedno kazneno djelo nije dekriminalizirano, jedino što se uputom želi postići je izbjegavanje povreda Europske konvencije i samim time omogućavanje nesmetanog vođenja kaznenog postupka.