Županijsko državno odvjetništvo u DubrovnikuPodignuta optužnica protiv B. V. zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u stjecaju sa kaznenim djelom uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika
10.10.2008.
Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je optužnicu protiv državljanina Bosne i Hercegovine B. V. (1936.) zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120 st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske u stjecaju sa kaznenim djelom uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika iz čl. 130 st. 1. OKZ-a RH. (10. 10. 2008.) Napominjemo, podizanje optužnice uslijedilo je nakon što je provedena istraga i nakon što je u rujnu 2008. godine pribavljena dodatna dokumentacija od Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. (12. 10. 2008.)
Okrivljeniku se optužnicom stavlja na teret da je u Trebinju tijekom 1991. godine pa do 29. listopada 1995. kao predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje te predsjednik ratnog predsjedništva općine Trebinje; djelujući individualno i u suradnji sa Radovanom Karadžićem i u cilju stvaranja tzv. velike Srbije na području bivše Jugoslavije okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Republike Hrvatske toj tvorevini i protjerivanjem hrvatskog stanovništva sa tih područja; planirao, poticao, naložio i na drugi način pomogao u provođenju te ideje.
Tereti ga se da je u rujnu 1991. godine na području općine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA koje su 1. listopada 1991. sa područja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku i do 26. listopada 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi i u kojim napadima su postupali protivno odredbama međunarodnih Konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil a 200 civila je ranjeno dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila a zatečene ljude vodili u logore Morinje i Bileća.
Uz opisana postupanja bezobzirno su granatirali povijesne jezgre Starog grada koja predstavlja spomenik nulte kategorije i pod zaštitom je UNESCO-a nanoseći golemu štetu spomenicima kulture unutar zidina.
Nakon 26. listopada 1992. odnosno povlačenja JNA s okupiranog područja, imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama tzv. SAO Istočna Hercegovina, okrivljeni B. V. je zajedno sa zapovjednim kadrom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi daljnje granatiranje Dubrovnika te granatiranje gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995. pri čemu je ubijeno sedmero civila a jedanaestero ih je teško ranjeno te je nanesena materijalna šteta.
Rješenjem istražnog suca Okružnog suda u Dubrovniku protiv okrivljenika je određen pritvor te je raspisana tjeralica.
Tereti ga se da je u rujnu 1991. godine na području općine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA koje su 1. listopada 1991. sa područja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku i do 26. listopada 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi i u kojim napadima su postupali protivno odredbama međunarodnih Konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil a 200 civila je ranjeno dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila a zatečene ljude vodili u logore Morinje i Bileća.
Uz opisana postupanja bezobzirno su granatirali povijesne jezgre Starog grada koja predstavlja spomenik nulte kategorije i pod zaštitom je UNESCO-a nanoseći golemu štetu spomenicima kulture unutar zidina.
Nakon 26. listopada 1992. odnosno povlačenja JNA s okupiranog područja, imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama tzv. SAO Istočna Hercegovina, okrivljeni B. V. je zajedno sa zapovjednim kadrom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi daljnje granatiranje Dubrovnika te granatiranje gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995. pri čemu je ubijeno sedmero civila a jedanaestero ih je teško ranjeno te je nanesena materijalna šteta.
Rješenjem istražnog suca Okružnog suda u Dubrovniku protiv okrivljenika je određen pritvor te je raspisana tjeralica.