Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci Nema selektivne primjene članka 28. Kaznenog zakona i ne postoji poseban naputak Glavnog državnog odvjetnika
27.08.2009.
Analizom navoda objavljenih u tekstu "Za malu količinu droge strancima blaže sankcije nego Hrvatima" u današnjem Novom listu dalo bi se zaključiti da za ista kaznena djela, a u konkretnom slučaju radi se o kaznenom djelu zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. st. 1. Kaznenog zakona, strani državljani ne podliježu kaznenom postupku za razliku od domaćih, a što ne odgovara istini. Također, objavljeno je kako se temeljem Naputka Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, sve kaznene prijave protiv stranaca koji su zatečeni u posjedovanju malih količina opojnih sredstava za vlastitu uporabu odbacuju, te se s obzirom na ovakav način pisanja može izvesti zaključak o nejednakom tretmanu stranih i domaćih državljana prilikom kaznenog procesuiranja ovog kaznenog djela. (27. 8. 2009.)
U primjerima slučajeva koje novinar navodi, radi se o primjeni odredbe čl. 28. Kaznenog zakona (beznačajno djelo) kao razloga za odbačaj kaznene prijave. Državna odvjetništva ovlaštena su primijeniti navedenu zakonsku odredbu, kada ocijene da pokretanje kaznenog postupka ne bi bilo svrsishodno s obzirom na zaštićeno dobro i posljedice za pravni sustav koje je prouzročilo predmetno kazneno djelo. Naglašavamo, općinska državna odvjetništva ovaj institut primjenjuju analizom svakog pojedinog slučaja, što znači da županijskim i općinskim državnim odvjetništvima nije dostavljen nikakav poseban Naputak Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a ponajviše ne u smislu da se citirani navedeni zakonski institut primjenjuje samo na strane državljane.
Činjenice navedene u daljnjem dijelu teksta u kojem se navode podaci o uobičajenom tijeku kaznenog postupka kako kod ovog tako i kod drugih kaznenih djela, smatramo korektno iznijetim. Temeljem njih čitateljima se doista zorno predočava cjelokupan tijek kaznenog postupka za ovakva kaznena djela, angažman pravosudnih tijela, dugotrajnost takvog postupka koji se, u konačnici, u najvećem broju slučajeva provodi u odsutnosti okrivljenika ukoliko se radi o stranom državljaninu, no to nikako ne znači da kaznene prijave za kazneno djelo iz čl. 173. st. 1. Kaznenog zakona općinska državna odvjetništva odbacuju u odnosu na strane državljane, već se pod istim uvjetima odredbe članka 28. Kaznenog zakona primjenjuju i na državljane Republike Hrvatske.
Navedeni zakonski institut državna odvjetništva primjenjuju uvijek u onim slučajevima kada se ocijeni da će se svrha izricanja kaznenih sankcija u smislu generalne i specijalne prevencije ispuniti i pokretanjem prekršajnog postupka te da nije nužno poduzeti i kazneni progon počinitelja, u prvom redu važna je količina pronađene opojne droge kod počinitelja, odnosno da se s obzirom na istu zasigurno može zaključiti da se radi o količini koju počinitelj posjeduje za vlastite potrebe, a ocjenjuju se i ostale okolnosti koje kazneno djelo čine beznačajnim u smislu čl. 28. KZ-a.
Činjenice navedene u daljnjem dijelu teksta u kojem se navode podaci o uobičajenom tijeku kaznenog postupka kako kod ovog tako i kod drugih kaznenih djela, smatramo korektno iznijetim. Temeljem njih čitateljima se doista zorno predočava cjelokupan tijek kaznenog postupka za ovakva kaznena djela, angažman pravosudnih tijela, dugotrajnost takvog postupka koji se, u konačnici, u najvećem broju slučajeva provodi u odsutnosti okrivljenika ukoliko se radi o stranom državljaninu, no to nikako ne znači da kaznene prijave za kazneno djelo iz čl. 173. st. 1. Kaznenog zakona općinska državna odvjetništva odbacuju u odnosu na strane državljane, već se pod istim uvjetima odredbe članka 28. Kaznenog zakona primjenjuju i na državljane Republike Hrvatske.
Navedeni zakonski institut državna odvjetništva primjenjuju uvijek u onim slučajevima kada se ocijeni da će se svrha izricanja kaznenih sankcija u smislu generalne i specijalne prevencije ispuniti i pokretanjem prekršajnog postupka te da nije nužno poduzeti i kazneni progon počinitelja, u prvom redu važna je količina pronađene opojne droge kod počinitelja, odnosno da se s obzirom na istu zasigurno može zaključiti da se radi o količini koju počinitelj posjeduje za vlastite potrebe, a ocjenjuju se i ostale okolnosti koje kazneno djelo čine beznačajnim u smislu čl. 28. KZ-a.