Županijsko državno odvjetništvo u Sisku Podnijet istražni zahtjev protiv više osoba zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika
30.03.2007.
Županijsko državno odvjetništvo u Sisku podnijelo je Istražnom odjelu Županijskog suda u Sisku istražni zahtjev protiv šest osoba D. J. (1942.), M. P. (1954.), S. D. (1933.), V. Ć. (1941.), M. V. (1950.) i J. K. (1948.) zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, i to ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisanog i kažnjivog po članku 120. stavak 1. OKZ RH, a da je osumnjičeni M. P. počinio i kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po članku 122. OKZ RH, te za njega uz primjenu članka 43. OKZ RH. (30. 3. 2007.)
Postoji osnovana sumnja da je prvoosumnjičeni D. J., od 3. svibnja 1991. do travnja 1992., na području općine Glina; za trajanja oružanog sukoba na teritoriju Republike Hrvatske, između regularnih oružanih snaga Republike Hrvatske, s jedne strane, te naoružanih vojnih i paravojnih formacija pobunjenih hrvatskih Srba pomognutih snagama bivše JNA, s druge strane, izazvanog njihovom agresijom na Republiku Hrvatsku; kao predsjednik ratnog predsjedništva, predsjednik Regionalnog štaba tzv. Teritorijalne obrane za Baniju i Kordun te komandant Teritorijalne obrane Glina i glavni zapovjednik svih postrojbi pobunjenih Srba na području Gline, u cilju osvajanja i pripajanja područja tadašnje općine Glina tzv. "SAO Krajini", isplanirao i naredio napade postrojbi Teritorijalne obrane Glina i njima podčinjene milicije "SAO Krajine" na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom.
Tako su S. D., V. Ć., M. V. i J. K. zapovjednici vojnih postrojbi izvršili napade na mnoga naselja na području Gline, a nakon što su njima podčinjene postrojbe osvojile čitavo područje Gline, D. J. nije spriječio da se civili i ratni zarobljenici ubijaju te razaraju, uništavaju i pale stambene i gospodarske zgrade i sakralni objekti i da se pljačka pokretna imovina izbjeglog hrvatskog pučanstva, iako za to nisu postojali vojni razlozi. Pa su njemu podređene postrojbe, bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo, napale općinu Glina i naselja Ravno Rašće, Šatornja, Maja, Skela, Svračica, Donji i Gornji Viduševac, Donji i Gornji Selkovac, Novo Selo Glinsko, Marinbrod, Desni Degoj, Gornje i Donje Jame, Ilovačak, Mala Solina, Slatina, Gračanica Šašinečka, Slatina Pokupska, Zaloj, Gornje i Donje Taborište, Joševica, Dvorišće, Gornja i Donja Bučica, Stankovac, Velika i Mala Solina, Dolnjaki, Jukinac, pri čemu je smrtno stradalo 185 osoba, a sedam je osoba teško tjelesno ozlijeđeno.
Postrojbe su ujedno zastrašivale stanovništvo i protuzakonito pritvarale pri čemu je 60 osoba odvedeno u nepoznatom smjeru te se smatraju nestalima. Uz pljačku imovine stanovništva, a što nije bilo opravdano vojnim potrebama, i kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba postrojbe su napadale objekte posebno zaštićene međunarodnim pravom, pa je tako razoreno, uništeno ili spaljeno 1401 kuća i dvije stambene zgrade te oštećeno ili razoreno osam crkava i župnih dvorova.
U Kazneno-popravnom domu u Glini od kolovoza 1991. do travnja 1992. protupravno su zatočene 153 civilne osobe i 98 ratnih zarobljenika, zarobljenih hrvatskih branitelja, pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova i Zbora Narodne Garde Republike Hrvatske, od čega su trojica vojnika preminula od posljedica mučenja, a četiri civila su odvedena i ubijena, a nestalima se još vodi sedam civila, dok se prema svim drugim zatočenicima postupalo nečovječno i surovo, te su svi bili izloženi psihičkom i fizičkom mučenju i zlostavljanju.
Postoji osnovana sumnja da je M. P. od početka kolovoza do kraja 1991. godine kao pomoćnik komandanta štaba tzv. Teritorijalne obrane Glina za moralno-politički rad naredio da se zatočeni civili i ratni zarobljenici u logoru KPD Glina podvrgavaju fizičkom i psihičkom mučenju i zlostavljanju da bi se od zatočenika i zarobljenika iznudilo priznanje, što su osobe iz njegove tjelesne zaštite i čuvari logora KPD Glina i provodili, te su tri zatočenika preminula u logoru od posljedica mučenja, a četvero civila je odvedeno iz logora i ubijeno na obližnjem brdu, dok se sedam osoba još uvijek vode kao nestali.
Osnovano se sumnja da je osumnjičeni S. D. od 26. lipnja 1991. do 5. rujna 1991. kao komandant dobrovoljačkih odreda tzv. Teritorijalne obrane Glina i komandant štaba, osumnjičeni V. Č. od 30. rujna 1991. do travnja 1992. kao komandant štaba tzv. Teritorijalne obrane Glina, i osumnjičeni M. V. od 7. studenog 1991. do travnja 1992. kao komandant 1. brigade tzv. Teritorijalne obrane "Dragiša Stefanović", na području općine Glina; a u cilju osvajanja i pripajanja područja općine Glina tzv. "SAO Krajini", provodeći naredbe osumnjičenog D. J.; naredili sebi podčinjenim postrojbama napade Teritorijalne obrane Glina i njima podčinjene milicije "SAO Krajine" na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom na području Gline, a nakon osvajanja naselja čitavog područja Gline, umjesto da su spriječili, dopustili su da se civili i ratni zarobljenici ubijaju, te razaraju, uništavaju i pale stambene i gospodarske zgrade i sakralni objekti, te da se pljačka pokretna imovina izbjeglog hrvatskog pučanstva, iako su imali saznanja da se to čini, te iako za to nisu postojali vojni razlozi.
Također, osnovano se sumnja da je J. K. od 28. srpnja 1991. do travnja 1992. na području općine Glina, kao oficir za bezbjednost pri štabu tzv. Teritorijalne obrane Glina, te komandant Izviđačko-diverzantske grupe (IDG) Općinskog štaba TO Glina, te ujedno ovlaštenik za pregovore s predstavnicima Hrvatske Vlade vezano za razmjenu zarobljenika, u cilju osvajanja i pripajanja područja općine Glina tzv. "SAO Krajini", provodeći naredbe osumnjičenog D. J. naredio upade Izviđačko-diverzantske grupe na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom (39 osoba ubijeno na području Glinskog Novog Sela, Marinbroda, Gora, a 21 na području sela Joševica) i to u vrijeme dok je to područje bilo privremeno okupirano i pod vlašću pobunjenih Srba, gdje su pripadnici njegove postrojbe počinili pokolje nad nezaštićenim civilima te pljačku njihove imovine i palež njihovih kuća i gospodarskih objekata iako za to nisu postojali vojni razlozi, te kao ovlaštenik za razmjenu zarobljenika dolazio u logor KPD Glina gdje je zajedno s pripadnicima svoje postrojbe premlaćivao i surovo zlostavljao logoraše.
Predlažemo da se protiv svih osumnjičenika odredi pritvor temeljem članka 102. stavak 1. točka 1., 2. i 4. Zakona o kaznenom postupku budući da prema sadašnjim saznanjima niti jedan osumnjičeni ne nalazi se na području Republike Hrvatske čime postoji opasnost od bijega i osnovana sumnja da bi mogli utjecati na svjedoke ukoliko bi došli na područje Republike Hrvatske, i da je riječ o kaznenom djelu ratnog zločina odnosno zbog teških okolnosti djela.
Tako su S. D., V. Ć., M. V. i J. K. zapovjednici vojnih postrojbi izvršili napade na mnoga naselja na području Gline, a nakon što su njima podčinjene postrojbe osvojile čitavo područje Gline, D. J. nije spriječio da se civili i ratni zarobljenici ubijaju te razaraju, uništavaju i pale stambene i gospodarske zgrade i sakralni objekti i da se pljačka pokretna imovina izbjeglog hrvatskog pučanstva, iako za to nisu postojali vojni razlozi. Pa su njemu podređene postrojbe, bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo, napale općinu Glina i naselja Ravno Rašće, Šatornja, Maja, Skela, Svračica, Donji i Gornji Viduševac, Donji i Gornji Selkovac, Novo Selo Glinsko, Marinbrod, Desni Degoj, Gornje i Donje Jame, Ilovačak, Mala Solina, Slatina, Gračanica Šašinečka, Slatina Pokupska, Zaloj, Gornje i Donje Taborište, Joševica, Dvorišće, Gornja i Donja Bučica, Stankovac, Velika i Mala Solina, Dolnjaki, Jukinac, pri čemu je smrtno stradalo 185 osoba, a sedam je osoba teško tjelesno ozlijeđeno.
Postrojbe su ujedno zastrašivale stanovništvo i protuzakonito pritvarale pri čemu je 60 osoba odvedeno u nepoznatom smjeru te se smatraju nestalima. Uz pljačku imovine stanovništva, a što nije bilo opravdano vojnim potrebama, i kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba postrojbe su napadale objekte posebno zaštićene međunarodnim pravom, pa je tako razoreno, uništeno ili spaljeno 1401 kuća i dvije stambene zgrade te oštećeno ili razoreno osam crkava i župnih dvorova.
U Kazneno-popravnom domu u Glini od kolovoza 1991. do travnja 1992. protupravno su zatočene 153 civilne osobe i 98 ratnih zarobljenika, zarobljenih hrvatskih branitelja, pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova i Zbora Narodne Garde Republike Hrvatske, od čega su trojica vojnika preminula od posljedica mučenja, a četiri civila su odvedena i ubijena, a nestalima se još vodi sedam civila, dok se prema svim drugim zatočenicima postupalo nečovječno i surovo, te su svi bili izloženi psihičkom i fizičkom mučenju i zlostavljanju.
Postoji osnovana sumnja da je M. P. od početka kolovoza do kraja 1991. godine kao pomoćnik komandanta štaba tzv. Teritorijalne obrane Glina za moralno-politički rad naredio da se zatočeni civili i ratni zarobljenici u logoru KPD Glina podvrgavaju fizičkom i psihičkom mučenju i zlostavljanju da bi se od zatočenika i zarobljenika iznudilo priznanje, što su osobe iz njegove tjelesne zaštite i čuvari logora KPD Glina i provodili, te su tri zatočenika preminula u logoru od posljedica mučenja, a četvero civila je odvedeno iz logora i ubijeno na obližnjem brdu, dok se sedam osoba još uvijek vode kao nestali.
Osnovano se sumnja da je osumnjičeni S. D. od 26. lipnja 1991. do 5. rujna 1991. kao komandant dobrovoljačkih odreda tzv. Teritorijalne obrane Glina i komandant štaba, osumnjičeni V. Č. od 30. rujna 1991. do travnja 1992. kao komandant štaba tzv. Teritorijalne obrane Glina, i osumnjičeni M. V. od 7. studenog 1991. do travnja 1992. kao komandant 1. brigade tzv. Teritorijalne obrane "Dragiša Stefanović", na području općine Glina; a u cilju osvajanja i pripajanja područja općine Glina tzv. "SAO Krajini", provodeći naredbe osumnjičenog D. J.; naredili sebi podčinjenim postrojbama napade Teritorijalne obrane Glina i njima podčinjene milicije "SAO Krajine" na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom na području Gline, a nakon osvajanja naselja čitavog područja Gline, umjesto da su spriječili, dopustili su da se civili i ratni zarobljenici ubijaju, te razaraju, uništavaju i pale stambene i gospodarske zgrade i sakralni objekti, te da se pljačka pokretna imovina izbjeglog hrvatskog pučanstva, iako su imali saznanja da se to čini, te iako za to nisu postojali vojni razlozi.
Također, osnovano se sumnja da je J. K. od 28. srpnja 1991. do travnja 1992. na području općine Glina, kao oficir za bezbjednost pri štabu tzv. Teritorijalne obrane Glina, te komandant Izviđačko-diverzantske grupe (IDG) Općinskog štaba TO Glina, te ujedno ovlaštenik za pregovore s predstavnicima Hrvatske Vlade vezano za razmjenu zarobljenika, u cilju osvajanja i pripajanja područja općine Glina tzv. "SAO Krajini", provodeći naredbe osumnjičenog D. J. naredio upade Izviđačko-diverzantske grupe na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom (39 osoba ubijeno na području Glinskog Novog Sela, Marinbroda, Gora, a 21 na području sela Joševica) i to u vrijeme dok je to područje bilo privremeno okupirano i pod vlašću pobunjenih Srba, gdje su pripadnici njegove postrojbe počinili pokolje nad nezaštićenim civilima te pljačku njihove imovine i palež njihovih kuća i gospodarskih objekata iako za to nisu postojali vojni razlozi, te kao ovlaštenik za razmjenu zarobljenika dolazio u logor KPD Glina gdje je zajedno s pripadnicima svoje postrojbe premlaćivao i surovo zlostavljao logoraše.
Predlažemo da se protiv svih osumnjičenika odredi pritvor temeljem članka 102. stavak 1. točka 1., 2. i 4. Zakona o kaznenom postupku budući da prema sadašnjim saznanjima niti jedan osumnjičeni ne nalazi se na području Republike Hrvatske čime postoji opasnost od bijega i osnovana sumnja da bi mogli utjecati na svjedoke ukoliko bi došli na područje Republike Hrvatske, i da je riječ o kaznenom djelu ratnog zločina odnosno zbog teških okolnosti djela.