Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni državljani Republike Hrvatske su uhićeni te su provedene pretrage njihovih stanova.

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je 14. rujna 2016. provelo prvo ispitivanje šestero uhićenih hrvatskih državljana (1979., 1973., 1965., 1985., 1977. i 1979.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela utaje poreza ili carine iz čl. 256. st. 3. u svezi st. 1. Kaznenog zakona/11, pranja novca iz čl. 265. st. 4. u svezi st. 1. KZ-a,  krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. i 2. KZ-a i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz čl. 248. KZ-a.

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je 15. rujna 2016. donijelo rješenje o provođenju istrage jer postoji osnovana sumnja da su osmi, deveti, deseti, jedanaesti i dvanaesti okrivljeni hrvatski državljani, od srpnja 2012. do lipnja 2014. u Koprivnici, Rijeci i Zagrebu, kao odgovorne osobe deset trgovačkih društava i dvije zadruge, s ciljem da ishode neosnovan povrat poreza na dodanu vrijednost ispostavljali lažne račune o prodaji lom zlata između tih trgovačkih društava iako stvarne prodaje zlata nije bilo, lažno prikazujući da su zlato u konačnici kupila tri trgovačka društva iz Rijeke i Zagreba čije su odgovorne osobe, prvookrivljeni hrvatski državljanin te drugi, treći, četvrti, peti, šesti i sedmi okrivljeni slovenski državljani, lažno prikazali da su prodali zlato dvama društvima u Republici Italiji i jednom društvu u Republici Sloveniji, pa su kao izvoznici deklarirali robu kao otpatke i lomljevine od zlata koji se prilikom izvoza puštaju bez kontrole, čime su ishodili izdavanje izvoznih carinskih deklaracija iako stvarni izvoz zlata uopće nije obavljen.

Unatoč tome što društva u Republici Italiji i Republici Sloveniji nisu kupila nikakvo zlato, ona su uplatila trima trgovačkim društva iz Rijeke i Zagreba na ime kupnje zlata više od 92.000.000,00 kuna. Nakon toga su prvookrivljeni hrvatski državljanin i svi okrivljeni slovenski državljani na temelju fiktivnih ulaznih računa za lom zlato i fiktivnih izlaznih računa o izvozu u Republiku Italiju i Republiku Sloveniju, koje nije pratila stvarna isporuka zlata, od nadležnih poreznih ispostava Porezne uprave zatražili povrat poreza na dodanu vrijednost. Porezna uprava je, ne sumnjajući u istinitost iskazanih podataka, odobrila i na žiro račun dva društva iz Zagreba i Rijeke isplatila iznos od gotovo 19,000.000,00 kuna. U namjeri prikazivanja da je novac stečen na zakonit način, iznos veći od 92,000.000,00 kuna je potom prenijet na račune fiktivnih dobavljača, društava i zadruga okrivljenika (od osmog do dvanaestog) na ime plaćanja isporuke zlata kojih nije bilo.

Ujedno se okrivljenike (od devetog do dvanaestog) tereti da u svojim trgovačkim društvima nisu vodili poslovne knjige koje su po zakonu obvezni voditi.