Upit novinarke:
zanima me spor koji je ŽDO vodio protiv općine Marija Gorica i Trgocentra Marija i obrta Ladanjski raj radi ništetnosti ugovora (nakon utvrđenog sukoba interesa) pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. (P-DO-9/2017.) 
Je li točno da je tužitelj, ŽDO Velika Gorica, nakon pravomoćne presude prema kojoj je trebalo vratiti značajna sredstva u općinsku blagajnu - povukao tužbeni zahtjev u tom dijelu - te tuženici nisu morali vraćati sredstva? 
Molim vas obrazloženje postupka ŽDO Velika Gorica, odnosno, zašto je odustao od vraćanja u proračun 122.739,57 kuna sa zateznim kamatama - kako je naloženo u presudi Trgovačkog suda? 
Tko je u ime DORH-a/ŽDO zastupao državu u ovom sporu?

*****

Odgovor ŽDO-a Velika Gorica:

Pravomoćnom i izvršnom Odlukom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, broj 711-I-1474-P-1-14/15-18-18 od 24. rujna 2015., odlučeno je da je propustom dužnosnice Marice Jančić, općinske načelnice Općine Marija Gorica da pravodobno obavijesti Povjerenstvo o stupanju u poslovni odnos Općine Marija Gorica s trgovačkim društvom Trgocentar Marija d.o.o. iz Marije Gorice, u vlasništvu kćeri dužnosnice Nataše Jančić kao i o stupanju Općine Marija Gorica u poslovni odnos s obrtom "Ladanjski raj", u vlasništvu supruga dužnosnice,  dužnosnica počinila povredu članka 18. stavka 1. Zakona o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/11, 12/12, 126/12, 57/15). Toč. II ove odluke za navedenu povredu dužnosnica Marija Jančić kažnjena je novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 kn, dok je toč. III određeno da će se predmet dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu radi utvrđenja ništetnosti opisanih pravnih poslova.

Članak 18. stavak 6. Zakona o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/11, 12/12, 126/12, 57/15) propisuje da su pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovog članka ništetni, te da će Povjerenstvo bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđenja ništetnosti pravnog posla odnosno pravnog akta.

Stoga je Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, temeljem odredbe članka 327. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) koja državnom odvjetništvu daje ovlaštenje da u javnom interesu utvrdi ništetnost pravnih poslova, podnijelo tužbu protiv Općine Marija Gorica, trgovačkog društva Trgocentar Marija d.o.o. i obrta "Ladanjski raj" kao ugovornih strana, radi utvrđenja ništetnosti predmetnih pravnih poslova. Istom tužbom postavljen je zahtjev da tuženi Trgocentar Marija d.o.o. i obrt "Ladanjski raj" isplate općini Marija Gorica iznose koje su temeljem ništavih pravnih poslova primili.

Odredba članka 323. ZOO-a  propisuje da je u slučaju ništetnosti ugovora, svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu. 

Dakle, navedena zakonska odredba upućuje ugovorne strane da ishode povrat onoga što su dale odnosno primile temeljem ništetnog pravnog posla. U konkretnom slučaju to znači da su isključivo Općina Marija Gorica, Trgocentar Marija d.o.o. i obrt "Ladanjski raj"  ovlašteni tražiti povrat onoga što su jedni drugima dali temeljem pravnih poslova koji su presudom Trgovačkog suda u Zagrebu boj P-2673/2017-6 od 11. travnja 2019. utvrđeni ništetnim.

Odredba čl. 18 Zakona o sprječavanju sukoba interesa, ni odredba čl. 323 ZOO-a, ne daju državnom odvjetništvu ovlaštenje tražiti isplatu. Stoga je tijekom prvostupanjskog postupka, a nakon pribave sudske prakse u sličnim predmetima (odluke Visokog trgovačkog suda broj Pž-7528/2017-2 od 10.12.2019. i Pž-376/2018-2 od 7.10.2020), obzirom da je prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom prekoračeno ovlaštenje državnog odvjetništva za postupanje, povučen tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu.

Stoga nije točan navod da je Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici "nakon pravomoćnosti presude prema kojoj je trebalo vratiti značajna sredstva u općinsku blagajnu – povuklo tužbeni zahtjev u tom dijelu – te tuženici nisu morali vraćati sredstva". Ponovno se napominje da državno odvjetništvo nije ovlašteno u ime bilo koje od ugovornih strana tražiti povrat onoga što su ugovorne strane temeljem ništetnih pravnih poslova primile, već su to ovlaštene tražiti isključivo ugovorne strane.

Dakle, navedenom pravomoćnom presudom tuženima nije naložena isplata od koje bi zatim državno odvjetništvo odustalo, već je na ugovornim stranama da ishode povrat onoga što su temeljem ništetnog pravnog posla primile.