Županijsko državno odvjetništvo u VukovaruPodnijet novi istražni zahtjev protiv Miroslava Radića zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika
04.10.2007.
Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru podnijelo je Istražnom centru Županijskog suda u Vukovaru novi istražni zahtjev protiv Miroslava Radića (1962.) zbog kaznenog djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom - ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske te ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. istog Zakona. U istražnom je zahtjevu predloženo da se protiv osumnjičenika odredi pritvor i raspiše tjeralica. Istražni sudac Županijskog suda u Vukovaru svojim je rješenjem odredio pritvor protiv osumnjičenika i izdao nalog za raspisivanje međunarodne tjeralice. (4. 10. 2007.)
Postoji osnovana sumnja da je osumnjičenik od kolovoza do 18. studenog 1991. na području Vukovara; sudjelujući u oružanoj agresiji tzv. JNA i pridruženih joj teritorijalnih i paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku; kao zapovjednik protuoklopne čete u I. gardijskoj motoriziranoj brigadi tzv. JNA, provodio zapovijedi generala Armije Veljka Kadijevića, koje je izdavao kao Savezni sekretar za narodnu obranu bivše SFRJ; generala pukovnika Blagoja Adžića, načelnika Glavnog stožera bivše JNA, koji su isplanirali i zapovjedili cjelokupnu operaciju napada na grad Vukovar, te zapovijedi pukovnika Milete Mrkšića, zapovjednika I. gardijske motorizirane tenkovske brigade tijekom napada na grad Vukovar, a koji je poduzet s ciljem protjerivanja i ubijanja nesrpskog pučanstva i uništavanja svekolikog nesrpskog kulturnog i povijesnog nasljeđa na području Vukovara te okupacije tog teritorija radi stvaranja tzv. "Velike Srbije".
Osnovano se sumnja da je, protivno odredbama međunarodnog prava, tijekom napada izdavao zapovijedi sebi podčinjenim pripadnicima protuoklopne čete da bez izbora cilja pucaju po gradu u kojem je u to vrijeme boravilo oko 50.000 ljudi mahom civila, uslijed čega je smrtno stradao veći broj civila te je razoren grad.
Nakon pada Vukovara, 18. studenog 1991., osnovano se sumnja da je poticao pripadnike svoje postrojbe na ubijanje i zlostavljanje zatečenih civila i branitelja koji su položili oružje te sam sudjelovao u zlostavljanju i ubijanju; pa je tako 18. studenoga 1991. u blizini željezničke postaje, a nakon što se Đuro Begović zajedno s grupom branitelja predao i koji je prokazan od nepoznate osobe kao jedan od zapovjednika obrane grada, prišao mu i izveo ga iz grupe te mu iz pištolja nepoznate marke s vrlo male udaljenosti ispalio hitac u glavu, uslijed čega je Đuro Begović odmah preminuo.
Osnovano se sumnja da je, protivno odredbama međunarodnog prava, tijekom napada izdavao zapovijedi sebi podčinjenim pripadnicima protuoklopne čete da bez izbora cilja pucaju po gradu u kojem je u to vrijeme boravilo oko 50.000 ljudi mahom civila, uslijed čega je smrtno stradao veći broj civila te je razoren grad.
Nakon pada Vukovara, 18. studenog 1991., osnovano se sumnja da je poticao pripadnike svoje postrojbe na ubijanje i zlostavljanje zatečenih civila i branitelja koji su položili oružje te sam sudjelovao u zlostavljanju i ubijanju; pa je tako 18. studenoga 1991. u blizini željezničke postaje, a nakon što se Đuro Begović zajedno s grupom branitelja predao i koji je prokazan od nepoznate osobe kao jedan od zapovjednika obrane grada, prišao mu i izveo ga iz grupe te mu iz pištolja nepoznate marke s vrlo male udaljenosti ispalio hitac u glavu, uslijed čega je Đuro Begović odmah preminuo.