O radu državnog odvjetništva i pravima stranaka

Samo obavijesti o stanju predmeta i odukama koje su donesene. Zaposlenici državnog odvjetništva ne smiju prigodom davanja obavijesti strankama iznositi svoje osobno mišljenje o pravilnosti donesene odluke ili poduzete radnje o kojoj daju obavijest, niti davati izjave i iznositi svoja mišljenja o načinu završetka postupka.

Upravitelj pisarnice može strankama u postupku i njihovim opunomoćenicima davati obavijesti samo na temelju podataka iz upisnika, ostale obavijesti može dati samo državni odvjetnik, odnosno zamjenik ili savjetnik koji je zadužen s predmetom.

Spis kaznenog, parničnog i drugog postupka koji se nalazi u državnom odvjetništvu može se dati na uvid samo oštećenoj osobi, stranci koju državno odvjetništvo zastupa temeljem zakona ili punomoći te osobi koja za to ima opravdan interes. Osim uvida može se dopustiti i prepisivanje spisa ili samo dijelova spisa.

Prema Pravilniku o unutarnjem poslovanju spis se ne može dati na uvid osumnjičenoj i okrivljenoj osobi te protivnoj stranci.

Državno odvjetništvo zastupa Republiku Hrvatsku u postupcima pred sudovima i upravnim tijelima i štiti njene imovinsko pravne interese. Iz navedenog proizlazi da je stranka Republika Hrvatska, odnosno tijela državne uprave, ministarstva, sudovi ili ona tijela koja nemaju pravnu i parničnu sposobnost te za čiji rad odgovara Republika Hrvatska. Državno odvjetništvo može zastupati pravne osobe iz članka 16.st.1 alineja 1. temeljem punomoći. Tada je stranka ona pravna osoba koje je izdala punomoć. Građani, jedinice regionalne i lokalne samouprave, trgovačka društva i udruge imaju položaj stranke samo u onim predmetima u kojima se izravno obraćaju državnom odvjetništvu koje odlučuje o njihovom zahtjevu. Riječ je predmetima u kojima se odlučuje o sklapanju izvansudske nagodbe (čl.186. a ZPP, Zakon o odgovornosti za štetu nastalu terorističkim aktima ili javnim demonstracijama) te supotpisu ugovora i izdavanja tabularne isprave (čl.215 Zakona o zemljišnim knjigama).

Republika Hrvatska, odnosno njena tijela i njihovi dužnosnici ili ovlašteni službenici kao i građani, jedinice regionalne i lokalne samouprave, trgovačka društva, udruge te njihovi punomoćnici kad imaju položaj stranke.

Potrebno je priložiti:

- ispravu ili ugovor o stjecanju vasništva u izvorniku ili ovjereni prijepis,
- potvrdu Trgovačkog suda da je pravna osoba brisana iz sudskog registra ili da nije podnijet zahtjev za usklađenje sukladno Zakonima,
- uvjerenje katastra iz kojeg je vidljivo na kojoj je čestici izgrađena zgrada, a po mogućnosti i ZK izvadak,
- potvrdu nadležnog fonda ili pravne osobe koja vodi evidenciju ili upravlja zgradama u gradu ili općini o točnom položaju stana u zgradi te točan opis i površinu stana.

Rad građansko-upravih odjela

Zaštitu imovine i imovinskih interesa Republike Hrvatske te poduzimanje radnji radi zaštite Ustava i zakona, državno odvjetništvo obavlja kroz rad na građanskim i upravnim predmetima:

kao zastupnik po zakonu Republike Hrvatske poduzima pravne radnje radi zaštite njezine imovine i imovinskih interesa u postupcima pred sudovima, upravnim i drugim tijelima,
postupanjem kao stranka sui generis u upravnim sporovima, podizanjem zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude upravnog suda, u upravnim postupcima radi povrata oduzete imovine te u drugim slučajevima kad je posebnim zakonom dano ovlaštenje državnom odvjetništvu da poduzima pravne radnje u svoje ime, državno odvjetništvo postupa s ciljem zaštite zakonitost,
davanjem pravnih mišljenja na pravne poslove koje sklapa Republika Hrvatska, kao jedna od ugovornih strana, državno odvjetništvo istodobno štiti zakonitost, osigurava pravedno i jednako postupanje prema svima, prevenira nastanak sporova, ali i štiti imovinske interese Republike Hrvatske.
Stvarna i mjesna nadležnost građansko-upravnih odjela određena je Zakonom o državnom odvjetništvu (Narodne novine broj 67/18) i drugim zakonima.

Zakon o parničnom postupku, i sve izmjene i dopune (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15)
Ovršni zakon (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17)
Stečajni zakon (Narodne novine, broj 71/15)
Zakon o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17)
Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02)
Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis i djelomičan otpis potraživanja (Narodne novine, broj 52/13 i 95/14)
Zakon o stečaju potrošača (Narodne novine, broj 100/15).
Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 133/13, 152/14)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 39/13 i 48/15)
Zakon o šumama (Narodne novine, broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 145/11 - RUSRH, 25/12 i OiRUSRH 68/12, 94/14)
Zakon o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05, 75/09 i 14/14)
Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine, broj 86/08, 57/11, 51A/13, 148/13, 76/14, 147/14 i 18/15)
Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Narodne novine, broj 43/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 119/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01, 78/02)
Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, broj 92/10)
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) - pročišćeni tekst objavljen je u Narodnim novinama broj 81/15
Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (Narodne novine, broj 117/03)


Republika Hrvatska odgovara za štetu po različitim pravnim osnovama propisanim Zakonom o obveznim odnosima, kao općim propisom, te nizom posebnih zakona kao što su:
Zakon o sustavu državne uprave,
Zakon o izvršenju kazne zatvora,
Zakon o sudovima,
Zakon o zemljišnim knjigama,
Zakon o državnom odvjetništvu,
Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija,
Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata,
Zakon o oružanim snagama,
Zakon o policiji,
Zakon o suzbijanju diskriminacije.

Republika Hrvatska odgovara i za štetu temeljem Zakona o autorskom i drugim srodnim pravima.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti je izvanredan pravni lijek na čije je izjavljivanje ovlašteno jedino Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a o kojem odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Podiže se protiv pravomoćnih sudskih odluka u parničnom i vanparničnom postupku u slučaju materijalnopravne i/ili postupovne povrede zakona. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, 117/2003) ovaj institut je ukinut, te je po prijelaznim i završnim odredbama Zakona dozvoljen jedino u predmetima u kojima je glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom zaključena odnosno ako je vanparnični postupak okončan prije stupanja na snagu Zakona (dana 1. prosinca 2003.).

Protiv presuda Upravnog suda Republike Hrvatske i pravomoćnih rješenja upravnih tijela protiv kojih se ne može voditi upravni spor, a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora moguće je podići zahtjev za zaštitu zakonitosti temeljem odredaba Zakona o upravnim sporovima i Zakona o općem upravnom postupku.

Rok u kojem je državni odvjetnik ovlašten podići zahtjev za zaštitu zakonitosti je tri mjeseca od dana od kada je stranci ili njenom punomoćniku dostavljeno pravomoćno rješenje. U slučaju izjavljene revizije u parničnom postupku taj rok se skraćuje i iznosi trideset dana od dana kad je Državnom odvjetništvu dostavljena revizija. Važno je napomenuti da se navedeni rokovi odnose na postupanje Državnog odvjetništva, a ne na obraćanje stranke s prijedlogom Državnom odvjetništvu, što znači da se stranka što prije treba obratiti Državnom odvjetništvu kako bi Državno odvjetništvo u navedenim rokovima moglo pribaviti sudske spise i odlučiti o prijedlogu.

Potrebno je što prije pisanim podneskom podnijeti prijedlog Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. U prijedlogu potrebno je navesti broj spisa i naziv suda ili drugog tijela kod kojeg se postupak vodio u prvom i drugom stupnju, te kratko obrazložiti u čemu stranka smatra da je povrijeđen zakon.

Državno odvjetništvo međutim nije vezano prijedlogom stranke, pa može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti i iz drugih razloga osim onih koje stranka predlaže, a može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti i bez prijedloga stranke kad sazna za nezakonitu odluku.

Po prijedlogu stranke Državno odvjetništvo odmah traži na uvid sudski spis ili spis upravnog tijela, te po potrebi obavlja i druge izvide. Na temelju uvida u predmet donosi se odluka o tome hoće li se zahtjev za zaštitu zakonitosti podići ili ne, o čemu se podnositelj prijedloga pismeno obavještava.