Priopćenja

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavljuje tekst odgovora nakon što je objavljen u emisiji Hrvatske televizije radi informiranja javnosti. (30. 3. 2008.)

Županijski sud u Požegi svojim je rješenjem od 18. siječnja 2008. odbio žalbu Ribnjačarstva d.d. Poljana i u cijelosti potvrdio rješenje Općinskog suda u Pakracu od 21. prosinca 2006., kojim je odbijen prijedlog Ribnjačarstva d.d. Poljana za ponavljanje postupka dovršenog presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 1. prosinca 2004.Naime, presudom Vrhovnog suda RH preinačene su presude Općinskog suda u Pakracu i Županijskog suda u Požegi na način da je tužitelj, Ribnjačarstvo d.d. Poljana, odbijen s tužbenim zahtjevom za naknadu štete koju su počinili kormorani u iznosu od 10.009.600,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama kao i naplatom parničnog troška u iznosu od 1.361.045,00 kuna te je ujedno dosuđen trošak Republici Hrvatskoj u iznosu od 2.300.000,00 kuna. (8. 2. 2008.)

Županijski sud u Puli donio je 1. listopada 2007. presudu kojom je odbio žalbu trgovačkog društva Ugostiteljsko trgovinsko d.d. "Avala", iz Republike Srbije, i potvrdio presudu Općinskog suda u Rovinju, od 30. ožujka 2005., kojom je odbijen tužbeni zahtjev Ugostiteljsko trgovinsko d.d. "Avala", za utvrđenje ništavim zemljišnoknjižnog upisa prava vlasništva u korist Republike Hrvatske na k.č. broj 856, zk.ul. broj 1800, k.o. Rovinj, uz naknadu parničnog troška Republici Hrvatskoj u iznosu od 45.420,00 kuna. (10. 1. 2008.)

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organiziralo je jednodnevni stručni skup zamjenika državnih odvjetnika za mladež i stručnih suradnika izvanpravne struke u Republici Hrvatskoj. Osamdesetak sudionika stručnog skupa, zatvorenog za javnost, razmotrilo je i raspravilo teme iz problematike kriminaliteta maloljetnika i mlađih punoljetnika te kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika u Republici Hrvatskoj. (21. 12. 2007.)

Uspješno proveden projekt "Sprječavanje i suzbijanje pranja novca" ocjena je twinning partnera Austrijske agencije za europske integracije i gospodarski razvoj i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske kao i Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj te Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. (18. 12. 2007.)

Povodom odluke suda u Rimu o pokretanju kaznenog postupka protiv Blagoja Adžića, Ljubomira Bajića, Božidara Martinovića i Dobrivoja Opačića, podsjećamo kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u siječnju 1993. potvrdio presudu Okružnog suda u Varaždinu kojom su Dobrivoje Opačić i Emir Šišić u rujnu 1992. u odsutnosti osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po 20 godina svaki zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom. (6. 12. 2007.)

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije službeno je obavijestilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da je preuzelo kazneni progon u dva kaznena predmeta kopije kojih mu je temeljem Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, u svojstvu dokaza, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavilo 5. i 7. lipnja 2007. (6. 11. 2007.)

Zbog sumnji da su tijekom "I. i II. kruga predsjedničkih izbora“ počinjena kaznena djela zlouporabe izbornog prava i izborne prijevare, Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske podnijelo je kaznenu prijavu protiv 71 osobe, a GONG prijavu protiv nepoznatih počinitelja kaznenih djela. Postupajući po tim kaznenim prijavama, nadležna državna odvjetništva donijela su državnoodvjentičke odluke. (12. 10. 2007.)

Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koji je zadužen za praćenje rada u predmetu protiv okrivljenika Vladimira Zagorca, dobio je obavijest krajem travnja 2007. godine kako se imenovana ponudila da će dati određene informacije/podatke o računima i draguljima.

Na ponovljene upite o broju pokrenutih kaznenih postupaka za ratne zločine, podsjećamo i stoga ponovo na naslovnoj stranici, ističemo priopćenje kojim je javnost obaviještena o odgovoru HVIDR-i a u kojem su iznijeti traženi podaci. (29. 9. 2007.) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavilo je Zajednici Županijskih zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske, odnosno predsjedniku HVIDR-e RH Josipu Đakiću, podatke koje je u ime HVIDR-e zatražio pisanim zahtjevom, zaprimljenim 7. svibnja 2007., za dostavu izvješća o pokrenutim kaznenim postupcima za ratne zločine protiv agresora na Republiku Hrvatsku, te o postupcima pokrenutima protiv hrvatskih branitelja. U pisanom odgovoru, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, izvijestio je HVIDR-u kako je, od 1991. godine do danas, za počinjena kaznena djela ratnih zločina pokrenut postupak protiv 3666 osoba, od toga, protiv 3604 osobe (98,31%) koje su za vrijeme Domovinskog rata sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku, te protiv 62 osobe (1,69%) koje su bile pripadnici hrvatskih oružanih snaga. HVIDR-i je naglašeno kako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nema potpune podatke o nacionalnoj pripadnosti osoba procesuiranih za ratne zločine, jer taj podatak nije uvijek dostupan i, u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku, utvrđuje se tek prilikom ispitivanja okrivljenika. U odnosu na 1381 osobu obustavljena je istraga jer tijekom istražnih postupaka nisu prikupljeni podaci o tome da bi te osobe neposredno naredile ili počinile ratne zločine, stoga ističemo kako je potpuno netočan podatak iznesen u pojedinim medijima da je državno odvjetništvo aboliralo 17000 osoba zbog ratnog zločina. Naime, na osnovu Zakona o općem oprostu, u kojem su precizno i taksativno navedena kaznena djela na koja se opći oprost može primijeniti, aboliran je veliki broj osoba koje su bile optužene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske, većinom za oružanu pobunu jer su sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku. Većina tih postupaka obustavljena je još 1997. godine, odmah nakon stupanja na snagu tog Zakona. HVIDR-i i predstavnicima sredstava javnog priopćavanja napominjemo kako se Zakon o općem oprostu nije ni mogao a niti je primijenjen na osobe za koje su vođeni postupci da su počinili ratne zločine. (9. 5. 2007.)

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za zaštitu zakonitosti u kaznenom predmetu protiv Ane Magaš jer je u korist optužene Ane Magaš povrijeđen zakon. (26. 9. 2007.)

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv pravomoćne sudske odluke Županijskog suda u Sisku i rješenja istražnog suca Županijskog suda u Sisku jer je njima, u korist osumnjičenog Ljubomira Čučića, povrijeđen zakon. (26. 9. 2007.)

U radu 10. međunarodnog foruma državnih odvjetnika koji se ove godine od 3. do 5. rujna održava u Dresdenu, Savezna Republika Njemačka, sudjeluje Josip Čule, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, kao predstavnik Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. (5. 9. 2007.)

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske redovno izvješćuje Hrvatski sabor o aktivnostima u svezi rada na pojedinim područjima pa tako i u svezi ratnih zločina počinjenih za vrijeme i neposredno nakon II. svjetskog rata. Hrvatski sabor i ove je godine izvješten o radu na ovom području u Godišnjem izvješću Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2006. godinu.

U radu Konferencije sudjelovali su Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić te zamjenici Dragan Novosel i Josip Čule, Glavni tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Marinko Jurčević, Tužitelj za ratne zločine Republike Srbije Vladimir Vukčević i njegov zamjenik Veselin Mrdak, te Vrhovna državna tužiteljica Republike Crne Gore Vesna Medenica i njeni suradnici Ranka Čarapić i Rifat Hadrović. U radu Konferencije sudjelovala je Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carla Del Ponte sa svojim suradnicima: Patric Lopez-Terres, Thomas Osorio, Anton Nikiforov, Saša Kontić i Maria Ursula Kind naglasivši dobre rezultate u suradnji Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i državnih odvjetništava država regije te im istaknula daljnju potporu u procesuiranju predmeta ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Iako su državni odvjetnici država u regiji surađivali i prije potpisanih sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, nakon potpisivanja sporazuma uvelike je pospješena međusobna suradnja u progonu počinitelja svih kaznenih djela čime su značajno unaprijedili mogućnosti u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zaključili su sudionici Regionalne konferencije državnih odvjetnika održane na Brijunima. (12. 7. 2007.) Zaključci Regionalne konferencije državnih odvjetnika na Brijunima