Priopćenja

Nezavisni kandidat Tomislav Jelić je, tijekom predstavljanja svoje liste za Gradsku skupštinu, "kao primjer korupcije u Gradu istaknuo slučaj "Java", koji je započeo još prije deset godina kada je gradsko poduzeće Robni terminali potpisalo ugovor o gradnji benzinske crpke s poduzećima "Java" i "Crodux", a koji je bio štetan za Robne terminale" te da "to poduzeće nema ni prihoda ni rashoda, kao ni jednog zaposlenog, a zbog tog propusta nitko nije odgovarao" odnosno da "Državno odvjetništvo nije na vrijeme pokrenulo zaštitu zakonitosti kako bi spriječilo ovrhu, a nedavno je Vrhovni sud poništio tu spornu presudu i vratio na ponovno odlučivanje." (8. 6. 2009.)

Županijski sud u Zagrebu donio je rješenje kojim se prihvaća žalba državnog odvjetnika i ukida prvostupanjsko rješenje te se kazneni postupak ima nastaviti, a nakon što je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. (15. 5. 2009.)

Županijski sud u Zagrebu prihvatio je žalbu državnog odvjetnika te ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, a nakon što je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu na oslobađajuću presudu podnijelo žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. (15. 5. 2009.)

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv trojice hrvatskih državljana, odnosno protiv M. P. (1959.) zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz čl. 292. st. 1. al. 6. i st. 2. Kaznenog zakona; te protiv M. C. (1947.) zbog poticanja na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju iz čl. 292. st. 1. al. 6. i st. 2. u svezi čl. 37. st. 1. KZ-a, i protiv P. Š. (1936.) zbog pomaganja u zlouporabi ovlasti u gospodarskom poslovanju iz čl. 292. st. 1. al. 6. i st. 2. u svezi čl. 38. st. 1. KZ-a. (8. 5. 2009.)

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je, zastupajući Republiku Hrvatsku, sklopilo s trgovačkim društvom GIP PIONIR d.o.o., izvansudsku nagodbu kojom se navedeno trgovačko društvo obvezalo podmiriti Republici Hrvatskoj dugovanje u iznosu od 3.325.264,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na ime tržišne naknade za protupravnu eksploataciju 89.972,00 metra kubičnih građevinskog šljunka i pijeska bez ishođenja rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova. (4. 5. 2009.)

Županijski sud u Zagrebu donio je presudu kojom je proglasio krivim hrvatskog državljanina V. Z. (1963.) zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 337. st. 4. Kaznenog zakona i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina, u koju mu je uračunat ekstradicijski pritvor kao i vrijeme provedeno u pritvoru te mu je oduzeta imovinska korist pribavljena počinjenjem kaznenog djela. (4. 5. 2009.)

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu istražni zahtjev protiv hrvatskog državljanina (1961.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz čl. 292. st. 1. al. 6. i st. 2. KZ-a, te protiv pravne osobe – jedne udruge zbog kaznenog djela iz čl. 292. st. 1. al. 6. i st. 2. KZ-a u svezi čl. 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. (30. 4. 2009.)

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je Istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu istražni zahtjev protiv državljanina Republike Srbije (1923.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, odnosno da je od 26. svibnja do 5. lipnja 1945., na području Kočevja (Republika Slovenija) kao komandant Motomehanizovanog odreda 4. armije Jugoslavenske armije; u cilju egzekucije ratnih zarobljenika i protivno propisima međunarodnog prava; iz njemu podčinjenih jedinica oformio posebnu grupu vojnika te organizirao i rukovodio transportom ratnih zarobljenika iz Kočevja do mjesta egzekucije na Kočevskom rogu gdje je, izvršavajući njegovu zapovijed, ubijeno najmanje 13.000 ratnih zarobljenika čija su tijela pobacana u prirodne jame. (30. 3. 2009.)

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv hrvatskog državljanina A. J. (1969.) zbog počinjenja dva kaznena djela razbojništva iz čl. 218. st. 2. Kaznenog zakona, dva kaznena djela razbojništva iz čl. 218. st. 1. KZ-a i jednog kaznenog djela razbojništva u pokušaju iz čl. 218. st. 1. u vezi sa čl. 33. KZ-a. (11. 3. 2009.)

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je pred Županijskim sudom u Zagrebu optužnicu protiv hrvatskog državljanina V. K. (1970.) zbog počinjenja kaznenog djela ubojstva iz čl. 90. Kaznenog zakona i hrvatskog državljanina Ž. D. (1977.) zbog počinjenja kaznenog djela pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela iz čl. 301. st. 1. KZ-a. (28. 1. 2009.)

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv hrvatskog državljanina M. G. (1968.) zbog počinjenja kaznenog djela teškog ubojstva iz čl. 91. toč. 4. Kaznenog zakona. (26. 1. 2009.)

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je kaznenu prijavu protiv akademika A. D. zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela prijetnje iz čl. 129. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona.(22. 1. 2009.)

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu stavilo je Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, Odsjeku za mladež, zahtjev za pokretanje pripremnog postupka prema dvojici maloljetnika zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela teška tjelesna ozljeda u pokušaju iz čl. 99 st. 1. i 4. Kaznenog zakona u vezi s čl. 33 KZ-a i kaznenog djela nasilničkog ponašanja iz čl. 331 st. 1. KZ-a oba u vezi s čl. 89 st. 36. KZ-a (zločin iz mržnje). (19. 1. 2009.)

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu istražni zahtjev s prijedlogom za određivanje pritvora protiv hrvatskog državljanina (1987.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela - ubojstva iz čl. 90 Kaznenog zakona. (31. 12. 2008.)

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu istražni zahtjev, s prijedlogom za određivanje pritvora, protiv hrvatskog državljanina (1970.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela - ubojstvom iz čl. 90. Kaznenog zakona, i protiv hrvatskog državljanina (1977.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela protiv pravosuđa - pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela iz čl. 301. st. 1. KZ-a. (1. 12. 2008.)